V.Majer – K. Golik – R. Medvešek: TKO PJEVA, ZLO NE MISLI

Prema noveli Vjekoslava Majera Iz dnevnika malog Perice i scenariju filma Kreše Golika Tko pjeva zlo ne misli u adaptaciji Renea Medvešeka

Redatelj: Rene Medvešek

Dramaturginja: Nina Bajsić
Scenografkinja: Tanja Lacko
Kostimografkinja: Doris Kristić
Glazbeni suradnici: Matija Antolić, Nenad Kovačić
Oblikovatelj svjetala: Aleksandar Čavlek
Scenski pokret: Pravdan Devlahović

Uloge:
Ana Šafranek: ZRINKA CVITEŠIĆ
Franjo Šafranek:    DUŠAN BUĆAN
Gospon Fulir:     KREŠIMIR MIKIĆ
Teta Mina:         IVANA BOBAN
Gospon Ivo:    IVAN COLARIĆ
Munda:          IVAN GLOWATZKY
Gospon Bajs:    DUŠAN GOJIĆ
Karuzo:         NIKŠA KUŠELJ
Gospodična Mandl:     DORA LIPOVČAN
Gospođa Božena:      VANJA MATUJEC
Madmoiselle Branka: IVA MIHALIĆ
Gospođa Bajs: VLASTA RAMLJAK
Teta Marijana: BARBARA VICKOVIĆ
Gospon Varićak: SILVIO VOVK
Teta Beta :            MIRTA ZEČEVIĆ

Glazbenici:
IVAN COLARIĆ, klavir; MATIJA ANTOLIĆ, ukulele; JEREMIJA BUNDALO, violina; STJEPAN VUGER, harmonika; VINKO VUJEC, kontrabas

Premijera: 28. rujna 2017.
Trajanje: 2 sata bez pauze

Tko pjeva zlo ne misli

Šarm gubitnika iz našega dvorišta
Od ponedjeljka, 6. svibnja do nedjelje, 13. svibnja 1935. događa se radnja u Dnevniku malog Perice, koji je Vjekoslav Majer objavio 1935. godine To je isto vrijeme rekonstruirao Krešo Golik 1970. godine u filmu Tko pjeva zlo ne misli, rađenom prema Dnevniku malog Perice. U četverokutu (glavnih likova)… ocrtava se čitav jedan (malo)građanski svijet koji svoju rubnu poziciju nikada ne bi zamijenio za središnju i koji, uz zvuke šlagera, idealizira jedno vrijeme u kojemu se već glasno moglo čuti zveckanje oružja, no ono je bilo tako daleko da nije uspjelo doprijeti do Šafranekova dvorišta.

(…) (Ova)predstava … nešto je više od posvete jednom vremenu i njegovim epizodistima koji upravo svojim sudbinama ponajbolje svjedoče o začudnosti toga vremena. Vremena lišena dekonstrukcijskih dvosmislenosti, u kojemu se osjećaji još nisu činili smiješnima ili zastarjelima, u kojemu su se brakovi zbog časti sklapali ili održavali, a svijet se zaustavljao na stranicama sentimentalnih romana.
Dubravka Vrgoč, iz Programa predstave

Vedrina sa zebnjom
…velika vrijednost predstave …proizlazi iz specifičnog Medvešekovog rukopisa u kojem prepoznajemo njegovo povjerenje u čovjekove dobre osobine, ali uz jasnu redateljevu svijest da se u Zagrebu između dva rata nisu pjevale samo serenade i da opća politička situacija toga vremena nije bila naročito sjajna.
Bojan Munjin, Novosti

Filmska priča očuđena je …dokumentarnim materijalom; vijesti, reklame, popularne pjesme, govori, preuzeti iz medija tridesetih godina prošlog stoljeća, cijelu tu akustičku kompaseriju ansambl glumački igra na sceni, proizvodeći sve potrebne zvukove te glazbu.
Tomislav Čadež, Jutarnji list