Rijec izbornika

STOTINU LICA SAMOCE

Na 14. medunarodnom festivalu malih scena naci ce se deset predstava iz sedam europskih zemalja. Sve su one rad redatelja nesklonih konvencionalnom nacinu scenskog razmi�ljanja; redatelja cija su imena svojevrsno jamstvo za provokativno, istra�ivacko, problemski usredotoceno kazali�te. Medu njima su i neke velike redateljske zvijezde europskog kazali�ta; primjerice, primadona talijanskog teatra - Emma Dante, recentni dobitnik Europske kazali�ne nagrade za nove kazali�ne realnosti - Alvis Hermanis, ba�tinik "litavskog kazali�nog cuda" - Cezaris Grau�inis ili Viktor Bod�, redatelj koji je sa svojom predstavom Samljeveninestao strelovito osvojio europske pozornice. Zanimljivo je da su, uz dvije iznimke, svi redatelji cije cemo predstave gledati na ovogodi�njem rijeckom festivalu, rodeni nakon 1965., pa bismo mogli govoriti i o svojevrsnom generacijskom nastupu. Nije on, medutim, prepoznatljiv u nekakvim zajednickim estetskim ili programskim postulatima, nego upravo u njihovoj sklonosti sa�imanju raznovrsnih umjetnickih i �ivotnih iskustava, uoblicenih u autohtona i sna�na umjetnicka djela.

Tra�imo li, pak, koncepcijsku poveznicu izmedu odabranih predstava, mogli bismo reci kako 14. MFMS nastavlja tragom prethodnog festivala, propitujuci psihologiju i patologiju zatvorenih i izoliranih mikrosvjetova. No vecina predstava koje cemo vidjeti svoje je sonde spustila jo� dublje, u covjekov innerspace, u du�evne predjele u kojima sve zapocinje, a najce�ce i zavr�ava. Ovogodi�nji MFMS najvecim se dijelom, naime, bavi problemima samoce, otudenosti i odbacenosti. Pronaci cemo ih na razlicitim stranama, u razlicitim dru�tvenim kontekstima i u razlicitim oblicima, primjerice, cistu, kondenziranu samocu uokvirenu stanjem visoke dru�tvene napetosti (Sonja), metafizicki osjecaj osamljenosti i straha u nadahnutim reinterpretacijama Kafkinih djela (No Return, Samljeveninestao), razarajucu, neprimjetnu samocu �to se krije iza susjednih vrata ili u obiteljskom krugu na�e svakodnevice (�ivote moj, S druge strane, Macka na vrucem limenom krovu), odjekujucu prazninu i osamljenost u du�ama onih koji poku�avaju pobjeci od zavicajnog okru�ja (Odumiranje, Fragile), iznenadnu samocu kao proizvod odbacenosti i dru�tvenog licemjerja (Smisao �ivota gospodina Lojtrice). A iznad tih stotinu lica samoce stoji onaj neumoljivi mehanizam historije, ciji je jedan rukavac otjelovljen u predstavi Cirkus historija, poput velikog ki�obrana, razapetog nad svijetom "malih" i historiji "neprimjetnih" (anti)junaka na�ih predstava.

Iz psihologije nam je poznato kako covjeku preplavljenom osjecajem osamljenosti, tjeskobe i besmislenosti, sadr�aji iz realiteta i okru�enja postaju strani i neobicni. Vecina predstava 14. MFMS-a balansira na tananoj granici izmedu osjecaja i umi�ljaja; izmedu stvarnosti i fikcije. Du�evno stanje njihovih protagonista iniciralo je potragu za odgovarajucim, netipicnim scenskim jezikom, koji bi najbolje prenio to "recepcijsko i�ca�enje". Stoga je bar polovica predstava koje cemo vidjeti rezultat pravog laboratorijskog rada tijekom kojeg se nije radala samo mizanscenska faktura, nego i konacna verzija teksta. Vidjet cemo, takoder, predstave razlicitih stilsko-poetickih karakteristika, od minimalistickog realizma preko obrednog kazali�ta i razuzdanog scenskog eklekticizma do sofisticiranih multimedijalnih izvedbi. U mnogima od njih je i sama tehnika izvedbe, ukljucujuci i poigravanje s razlicitim stilskim i �anrovskim modelima, metafora ili komentar teme koja se problematizira. No bilo bi, ipak, pogre�no zakljuciti kako cemo na 14. MFMS-u ploviti samo kroz tamne predjele ljudske du�e. U nekoliko ce predstava, naime, do izra�aja doci moc kazali�ta da apokalipsi da vedre tonove, a tragickom osjecaju svijeta optimisticku, pa makar i utopijsku notu. Notu koja, dodu�e, nece pomoci Sonji, Josefu K. ili gospodinu Lojtrici da izbjegnu svoju sudbinu, ali koja ce svijetu oko njih � pa i nama samima, ipak ostaviti nekakvu varljivu nadu.

Hrvoje Ivankovic